SMART/RAGUŽ&BARBARIĆ DESIGN

Za sva vremena 26.04.11.

U posljednjih 20 godina svijet se drastično promijenio. Velike promjene kojima smo svjedočili uvjetovane su nizom događaja koje su na čovječanstvo ostavile neizbrisiv trag. Aktualnost tih događaja i dan danas intrigiraju mnoge od nas i važno je da ih prisjećamo. Možemo svakako reći da je polovina tih zbivanja pozitivna, ali polovina ih svakako izgleda zastrašujuće. Fotografijama tih događaja dinamično smo obogatili prijelom novog Godišnjeg izvješća Croatia osiguranja za 2010. godinu. U suradnji sa klijentima iz CO, iskoristili smo priliku da vas upozorimo oživimo uspomene, potaknemo na razmišljanje, zadivimo, šokiramo... i svakako da naglasimo da postoje stvari koje su konstanta - za sva vremena.

Svemirski teleskop Hubble

Edwin Powell Hubble je zadužio astronomiju otkrićem da se Svemir širi (Hubble-ov zakon). Proučavanjem "spiralnih maglica", za koje je tvrdio da se nalaze izvan naše Galaksije, otkrio je da se one međusobno udaljavaju jedna od druge. Otkrio je zapravo strukturu Svemira u velikom mjerilu i utabao stazu Teoriji Velikog praska.

Međutim njegovo ime će široj javnosti postati znano tek od travnja 1990. godine kada je NASA krenula na monumentalno putovanje koje je cijelom čovječanstvu potpuno promijenilo pogled na svijet u kojem živimo. Tada je, naime, lansiran svemirski teleskop Hubble. Nakon prvih razočaravajućih snimaka, bilo je jasno da s Hubbleom nešto nije u redu. Slike su bile mutne i nisu se mogle fokusirati. Sljedećim servisnim letom Space Shutllea pogreška je popravljena - zrcalo je zamijenjeno novim. Od tada slike Svemira koje nam šalje Hubble svemirski teleskop već dva desetljeća impresioniraju i one koji se astronomijom nikada nisu bavili.

Iako svojim promjerom Hubble uvelike zaostaje za divovskim zemaljskim teleskopima, tajna njegove superiornosti leži u njegovom položaju. Smješten na 600 km izvan Zemljine atmosfere, Hubble može snimati objekte neometan utjecajima strujanja zraka i turbulencijama koji Zemaljskim teleskopima predstavljaju problem. Ovaj svemirski teleskop nam je omogućio gledanje u same početke stvaranja kada je Svemir bio star "samo" 400 miliona godina. Tijekom svog 'radnog staža' u svemiru, Hubble je snimio više od 750.000 fotografija koje su okupirale um znanstvenika i razbuktale maštu običnih ljudi diljem svijeta. Rad teleskopa je predviđen do 2014. kada će prema NASA-inu planu Hubble dobiti svog još naprednijeg nasljednika "James Webb" svemirski teleskop.

Klimatske promjene

Klimatske promjene vjerojatno su najznačajniji izazov čovječanstva u ovom stoljeću i potežu za sobom dvije (paralelne) opcije djelovanja – strategije ublažavanja negativnih utjecaja na okoliš i strategije prilagodbe nezaustavljivim promjenama koje su već počele. U posljednjih 300 godina temperatura na Zemlji je narasla za 0.7 stupnjeva, od toga 0.5 stupnjeva samo u XX. stoljeću. Četiri od pet najtoplijih godina otkad postoje mjerenja bilo je u 90-ima prošlog stoljeća, dok se broj hladnih dana gotovo prepolovio. Do kraja XXI. stoljeća se očekuje porast srednje temperature na Zemlji za od 1.4 do 5.8 stupnjeva. Porast temperature bi mogao uzrokovati promjenu oborinskog režima te porast morske razine. Do sredine našeg stoljeća bi se zimske oborine na sjevernoj hemisferi u umjerenim širinama mogle povećati. Smatra se da će zapadni dio Antarktika potpuno nestati do kraja stoljeća što bi moglo rezultirati enormnim povećanjem razine mora.

Vrtoglavi uspon Kine

Jasno je da će XXI. stoljeće biti azijsko, jer se može reći da je Kina već postala gospodar svoje budućnosti. Do prije par godina ona je bila tek dobra učenica koja se trudila oponašati američkog učitelja. Ubrzano planet dobija nove obrise, javlja se KINDIJA (Rampini), novi neologizam globalnog djelovanja Kine zajedno s Indijom. Zato neki smatraju da je uspon Kine jedan od najvećih izazova s kojima se svijet trenutno suočava.

Relativno konzervativan, svjetski poredak se teško prilagođava nastanku novih sila i takva tendencija nesumnjivo izaziva bolne poremećaje. Koliki oni mogu biti, kroz svoje ogromne suficite, Kina nam dokazuje svakodnevno. Napomenimo da je 2010. Kina ekonomski, nakon Njemačke, prestigla i Japan postavši druga ekonomska sila iza SAD. Isto važi za njene pokušaje da preraste u vojnu i diplomatsku velesilu. Ne želeći biti tek ekonomski moćna zemlja (kao npr. Japan) bez većeg utjecaja na svjetske prilike, Kina posljednjih dvadesetak godina ulaganjima u vojsku dolazi u društvo sila sposobnih i za kreiranje globalnih odnosa.

Zato se na pitanje, je li kineski uspon u svojoj suštini miroljubiv ili predstavlja opasnost, ne može dati jednostavan odgovor. Zastupnici "teorije opasnosti" argumentirano tvrde da današnja Kina nije u potpunosti definirana kao moderna nacionalna država, zbog čega se mnogi elementi njezinog imperijalnog naslijeđa i danas manifestiraju. Možda se upravo zbog toga danas mnogi pitaju: Hoće li gospodarski rast biti uspješna strategija za izbjegavanje ovih izazova takozvanom "miroljubivom usponu", koji u suštini predstavlja sadržajno osuvremenjivanje kineske "neovisne i miroljubive vanjske politike".

Pad Berlinskog zida

”Nepuna tri mjeseca uoči pada zida rekao sam Kohlu da će proces ujedinjenja Njemačke biti največi izazov XXI. stoljeća" jednom prilikom izjavio je Mihail Gorbačov. U noći između 9. i 10. studenog 1989. pao je Berlinski zid, simbol poslijeratne podjele Europe i ideološke konfrontacije ”zapada” i ”istoka".

Među političkim analitičarima tada se govorilo o ”ubrzanju povijesti", jer događaji te burne 1989. su sustizali jedni druge i izgledalo je da historija sama od sebe, igra igru po svojoj želji i za svoju dušu. Najmoćniji čelnici svijeta izgledali su samo kao privilegirani promatrači iz preglednih loža, dok milijuni običnih smrtnika, zbijeni u parteru, izvijaju vratove da ne bi propustili nešto važno od događaja koji im se odvijaju pred očima. Epilog je to bio jednog hladnog perioda koji nitko nije mogao predvidjeti, a Gorbačovljeva rečenica s početka teksta tek je izuzetak nepredvidivosti povijesne dramaturgije, koja svoje preokrete počesto ima zahvaliti tzv. beznačajnim sitnicama. A u berlinskom slučaju to je bila konferencija jednog istočnonjemačkog zvaničnika, na DDR državnoj televiziji. Nešto prije 19 sati jedan talijanski novinar pitao je člana Politbiroa Güntera Schabowskog kada stupaju na snagu olakšice za putovanje Istočnih Njemaca. "Koliko ja znam, odmah, upravo sada, ” odgovorio je. U roku od nekoliko minuta Istočni Njemci nagrnuli su na granične prijelaze. Iznenađeni graničari, bez jasnih smjernica predpostavljenih, sklonili su se nadjačani tisućama ljudi.

Tko je to mogao predvidjeti? Preobraćenje milijuna komunista u demokrate, ateista u kršćane, diktatora u liberale... apartčika u demokrate. Berlinski zid doživjeli su kao mitsku rijeku Jordan doživjevši njenim prelaskom oprost grijeha od zabluda i zločina.

Nestanak životinjskih vrsta

Petina životinjskih i biljnih vrsta na planeti pod prijetnjom su nestanka, upozorava se u globalnoj konzervacionističkoj studiji. Znanstvenici koji su prikupili Crvenu listu ugroženih vrsta tvrde da je broj vrsta koje se suočavaju s nestankom u porastu. Oni, međutim, tvrde da je intenzivni konzervacionistički rad već spasio neke vrste koje su bile na rubu opstanka.

"Živi planet" WWF-a globalno prati oko 4000 vrsta ptica, riba, sisavaca, gmazova i vodozemaca, a pokazao je da je od 1970. do 2009. broj kopnenih vrsta opao za 25 posto, morskih za 28 posto, a slatkovodnih za 29 posto. Od sredine devedesetih, broj vrsta morskih ptica opao je za 30 posto. Biološka raznolikost svijeta smanjila se za najmanje jednu trećinu u proteklih 35 godina uglavnom zbog uništavanja staništa i trgovine divljim životinjama.

Iako ne spada među najugroženije Tigar je, kao simbol netaknute divljine, možda najbolji primjer jer se u posljednjih 100 godina svjetska populacija tigrova se smanjila za 97% tako da ih sada u prirodi ima samo oko 3000 te se pretpostavlja da bi u slijedećih 10-ak godina mogao potpuno izumrijeti.

"Raspravljajući o sudbini tigrova dotičemo se pitanja ključnih za svo čovječanstvo i njegovu budućnost" istakao je ruski premijer Putin te dodao citirajući Mahatmu Gandhija "Tamo gdje se tigar osjeća dobro, cijeli svijet se osjeća dobro".

Užurbanost življenja

Današnji stanovnici 32 svjetska grada ulicama hodaju 10 posto brže nego prije deset godina. Znanstvenici su tajno mjerili brzinu kretanja nekoliko tisuća pješaka u spomenuta 32 grada diljem svijeta od Singapura do Copenhagena ili Madrida, te su na kraju istraživanja upozorili kako ubrzanje ‘koraka’ ne znači nužno i zdraviji život. Najveće izmjene u životnom tempu zamijećene su u kineskom gradu Guangzhou gdje je tempo života ubrzan za više od 20%, dok je Singapur na vrhu popisa ‘najfrenetičnijih’ gradova na svijetu. Ondje je život stanovnika, generalno gledajući, brži za 30% u odnosu na prije deset godina.

Prema podacima što ih je objavio British Council ‘najbrži’ od 32 proučavana grada, tj. najbrži tempo života, pokazali su stanovnici Singapura koji 2 kilometra prijeđu za 9 min. 55 s., a slijede ga: 2. Copenhagen - 10 min. 42 s. 3. Madrid - 10 min. 49 s. 4. Guangzhou - 10 min. 54 s. 5. Dublin - 11 min. 3 s. 6. Curitiba (Brazil) 11 min. 13 s. 7. Berlin - 11 min. 16 s. 8. New York - 12 min. 0 s. 9. Utrecht - 12 min. 4 s. 10. Beč - 12 min. 6 s. Za razliku od njih, u bliskoistočnim gradovima zamijećen je najsporiji tempo života stanovnika.

Problem pitke vode

Posljedice djelovanja čovjeka su mnogobrojne i zastrašujuće, ali kao najznačajniju u globalnom smislu, naveli bi smo dezertifikaciju - pretvaranje planete u pustinju i povlačenje vode u dubine. Zapanjujuće su činjenice da svakog mjeseca četvrt milijuna ljudi umire zbog posljedica zagađene vode. Pri tome broj djece koja su proteklih deset godina umrla zbog dijareje premašuje broj žrtava svih oružanih sukoba od II. svjetskog rata. Vjerojatno jije slučajno da u cijelom svijetu približno milijarda ljudi nema pristup pitkoj vodi, a sistematizirani podaci pokazuju da se u svijetu trenutačno troši oko 50% raspoloživih zaliha pitke vode. Crnim statistikama nije kraj jer se procjenjuje da bi već za dva desetljeća potrošnja mogla dostići i 80% svih planetarnih kapaciteta.

Globalno zagađenje

Svaki dan, prosječna osoba udahne oko 20 000 litara zraka. Svaki put kad udahnemo, riskiramo od udisanja opasnih kemikalija koje se nalaze u atmosferi. Time je zagađeni zrak još jedan tihi ubojica. Svjetska zdravstvena organizacija stavlja ga na 8. mjesto najrizičnijih uzročnika bolesti i odgovornim za 3 milijuna smrtnih slučajeva svake godine od bolesti poput upale pluća, kroničnog bronhitisa i karcinoma pluća. provjetrava. Statistike o zagađenju zraka su stravične: SAD čini četvrtinu svjetske emisije ugljičnog dioksida, od 1990. do 2002. godine u toj državi emisija CO2 porasla je sa 95% razine na 1960%. Procjenjuje se da 1.500 građana Quebeca prerano umire svake godine zbog onečišćenja zraka. 14.000 građana Švedske umire svake godine zbog zagađivača okoliša. Prema izvorima kineske vlade, oko petina urbanog kineskog stanovništva udiše jako zagađeni zrak. Mnoga mjesta imaju miris sumpornog dioksida i olovnog benzina. Zbog velike zagađenosti zraka, u Šangaju ponekad ne možete vidjeti ulicu s prozora na 5. katu.

Nogomet osvaja svijet

Međunarodna krovna nogometna federacija, FIFA je 2001. objavila da preko 250 milijuna ljudi igra nogomet redovno za neki profesionalni ili amaterski klub. Statistike kažu da se nogomet danas igra na profesionalnoj razini u više od dvjesto zemalja svijeta, a zanimljivo je napomenuti da je, također prema FIFA-i, još uvijek veći broj amatera nego profesionalaca. U velikom dijelu svijeta nogomet, zbog činjenice da je ekipni sport, zbližava ljude i poboljšava odnose između mjesta, gradova, pa čak i država. Američka TV-postaja ESPN tvrdi da je plasman Obale Bjelokosti na SP 2006. prekinuo građanski rat u toj afričkoj zemlji, iako nam je, nasuprot tome, dobro je poznat slučaj nogometnog rata između Hondurasa i Salvadora itd.

Globalme telekomunikacije

Svijet je postao veliko selo, nije samo puka banalna izreka. Pored razvoja svih telekomunikacijskih tehnologija danas je zavladao INTERNET, globalna svijetska mreža. Ona nema cenzuru niti ikakvih prepreka, a dostupna je na svakom djeliću planeta. Prvo prestavljanje (prvi web site) devedesetih je doživio u Švicerskoj. Tada je već integrirao većinu postojećih javnih mreža. 1994. Nacionalni Centar za "Supercomputing Applications" objavio je MOSAIC web pretraživač i povećava interes javnosti do neslućenih granica, jer je do tada interes za njega bio akademsko-tehničke prirode. Ostalo je povijest, duga tek petnaestak godina.

Električni automobili

"Električni automobil idealno je prijevozno sredstvo jer je čišći, tiši i mnogo ekonomičniji nego fosilnim gorivima pogonjeni automobili". Ovako je New York Times o električnim automobilima govorio svojim čitateljima već 1911. godine. ("Electric Vehicles Attract Attention". New York Times. November 12, 1911.)

Krajem 19. stoljeća i početkom 20. stoljeća električni automobili su bili omiljeno prijevozno sredstvo u velikim američkim i europskim gradovima. Iako su imali mnoge prednosti, poput direktnog prijenosa energije bez mijenjačkog sklopa, a samim time i bolje iskoristivosti motora, evidentnih ekoloških prednosti masovna i jednostavna dostupnost fosilnih goriva, kao i izgradnja potrebne infrastrukture, učinila su da zaboravimo na električne automobile.

Naftne krize s kraja XX. stoljeća vratile su zanimanje za električne automobile. Poznat je slučaj automobila EV1 General Motors-a, prvog masovno proizvedenog modernog električnog automobila, koji je ipak neslavno završio na odlagalištima automobila. Prema tvrdnjama General Motors-a projekt je opozvan jer je bio ispred svog vremena i neprofitabilan. Zadovoljni korisnici i "teoretičari zavjera" su imali drugačije mišljenje.

Globalna ekonomska kriza iz 2008. i tehnološki napredak u razvoju jedinog nedostatka, ekonomičnih i sigurnih baterija, dali su konačan poticaj ovoj maloj "revoluciji" tako da danas nema ozbiljnijeg proizvođača automobila koji nije najavio masovnu proizvodnju hybridnih ili potpuno električnih automobila.

Alternativni izvori energije

Tzv. alternativnim vrstama energije čovječanstvo se mora okretati iz više razloga. Najvažniji su iscrpljivanje zaliha fosilnih goriva na svjetskoj razini i prijeteće posljedice globalnog zagađivanja uz klimatske promjene. Zato čovječanstvo mora izvršiti hitnu transformaciju na druge vidove energije, jer spisak negativnih efekata klimatskih promjena je vrlo dugačak i ne izuzima niti jednu oblast života na našem Planetu. Najveće i najrazvijene nacije su, naravno i najveći zagađivači. Protokol u Kyotu (1997.) donešen je na razini najvećih nacija i potpisalo ga je 160 zemalja. Njime se predviđa da se godišnja emisija plinova "staklene bašte" smanji na razinu 5% i niže. Rezultati ovih aktivnosti nisu optimistični jer, npr, Sjedinjene Američke Države su zahvaljujući restriktivnim zakonima uspjele regulirati emisuju štetnih plinova za oko 30%, dok im je stanovništo u istom periodu poraslo za 28%. Efekat akcije je bio ništavan.

Ovakvih podataka ima puno i uglavnom upućuju na razmišljenje o tzv. alternativnim, čistijim izvorima energije, jer prije ili kasnije naša će se civilizacija morati okrenuti podmirivanju energetskih potreba iz izvora koji nisu bazirani na sagorijevanju fosilnih goriva. Čak kad problem klimatskih promjena ne bi ni postojao, svjetske zalihe fosilnih goriva su ograničene pa se sadašnjim tempom i planiranim povećanjem usljed progresa njihovo potpuno iscrpljivanje očekuje, po optimističkom scenariju, krajem XXI. stoljeća.

Alternative klasičnim izvorima obuhvaćuaju nekoliko sasvim različitih načina za dobijanje energije. Stupanj znanstvenog razvoja nam u ovom trenutku omogućava komercijalno korištenje energije vjetra, sunca, vode, Zemljine toplote.

15 minuta slave

Referirajući se na Warholovu izjavu: 'U budućnosti, svatko će biti poznat bar 15 ljudi', britanski grafiter Banksy izradio je skulpturu televizora koji je na svom ekranu imao ispisan tekst: 'U budućnosti, svatko će biti anoniman na 15 minuta.' Nova adaptacija Warholove oštromune dosjetke, potaknuta rastom on-line socijalnog umrežavanja, blogginga i sličnih on-line fenomena, jest tvrdnja će u budućnosti, svatko tko želi biti poznat na 15 minuta, to moći vrlo lako ostvariti. Internetski servisi poput You Tube-a preko noći su obične smrtnike učinili slavnim osobama. Najgledaniji amaterski snimak na You Tube-u prikazuje scenu dva mala dječaka gdje mlađi starijem grize prst. Film se zove Charlie bit my finger (Charlie me ugrizao za prst) i ima više od 300 milijuna pogleda. Doba reality televizije ažuriralo je istu rečenicu u pomalo iskrivljenom obliku: U budućnosti, svi će biti slavni 15 minuta. Trend koji je pokorio medijski prostor aktualiziran je pojavom tzv. instant zvijezda bez obzira na njihovo zanimanje i dobnu granicu. Primjer realitya koji je definitivno izmjenio teoriju o tajnama osobnog i poslovnog uspjeha je Big Brother (Veliki brat).