SMART/RAGUŽ&BARBARIĆ DESIGN

Top 12 21.11.11.

Kako odabrati vino? Stanoviti Leon Daudet je još 1868. rekao: "... Moje je mišljenje da svatko treba piti, u prvom redu, domaće vino - produkt svojeg kraja. Na to vino naučen mu je organizam po baštini djedova..." Kako u navedeno ipak nismo sigurni, u današnjem vremenu globalizacije, mi vam nudimo naš odabir; naših TOP 12. To je kolekcija dvanaest različitih vina različitih proizvođača, a jedno im je zajedničko; dizajnirani su u našoj agenciji u proteklih dvanaest mjeseci.

Često nismo svjesni koliko je vino i asocijacije vezane uz vino utkano u sve pore našega života. U jednoj kazališnoj kritici u kojoj kritičar, opisujući glumu mlade glumice kaže: "... njen talent još fermentira, ali čini se da će biti dobra berba." Pomalo začuđujuća upotreba vinskih termina u kazališnoj kritici, ali činjenica je da je poznavanje vina danas sve više dio opće kulture. Na tečajevima za vinotoče (sommeliere) između ostaloga uče slaganje jela i vina, ali i prepoznavanje trenutačnih potreba gosta, jer nije svejedno je li je gost u društvu prijatelja i želi se neobvezno proveseliti ili dovodi poslovne partnere na objed i želi ih iznimno pogostiti. U prvom slučaju će mu ponuditi vino koje će dostojno slijediti odabrano jelo, a u drugom slučaju će mu ponuditi vino koje će biti u prvom planu, a jelo će ga dolično slijediti.

Francuzi su definirali velika vina kao ona koja čovjek ne može piti sam, već ljude navode na razgovor. Francuski kardinal Richelieu je rekao da takvo vino natočite u čašu, promotrite boju i bistrinu, pa onda o tome pola sata razgovarate, zatim ga pomirišete, pa razgovarate još pola sata, tako prođe cijeli sat dok popijete prvi gutljaj vina, naravno pri tom pravi razgovor o vinu tek počinje. Ako i sami želimo naučiti vinom tkati raspoloženja i nama samima i našim prijateljima prirediti vrhunski doživljaj moramo o vinu ponešto znati i u potpunosti ga razumjeti.

Pri odabiru vina sa polica vinoteka kao orijentir nam mogu poslužiti podaci koji po zakonskoj regulativi moraju stajati na svakoj etiketi. To su: ime ili naziv proizvođača, vinogorje, sorta, godište, vrsta prema kvaliteti, prema sadržaju šećera, volumni postotak alkohola, količina vina u boci... Tako, prema kvaliteti vina se razlikuju i dijele na: stolna vina, stolna vina s oznakom kontroliranog podrijetla, kvalitetna vina s oznakom kontroliranog podrijetla, vrhunska vina s oznakom kontroliranog podrijetla, predikatna vina, arhivska vina, specijalna vina, pjenušava vina... Prema sadržaju šećera vina se dijele na: suha, polusuha, poluslatka i slatka vina. Prema boji na: bijela, ružičasta i crna (crvena). Razvrstavanje je napravljeno i prema mjestu proizvodnje: regija, podregija, vinogorja, položaj. Vina s oznakom kontroliranog podrijetla proizvedena su od preporučenih i dozvoljenih sorti grožđa na vinogradarskim područjima koja na specifičan način utječu na sortu, kako po organoleptičkim (okusnim) tako i po kemijskim svojstvima.

Odabir naših TOP 12 sačinjavaju (po datumu designa): Hora (Žilavka, Samotok, Vranac i Blatina) - serija kvalitetnih vina Stolačkih podruma, Pinnes (Blatina i Žilavka) - stolna vina s geografskim podrijetlom Vinarije Daorson, Trnjak - kvalitetno suho vino Vinarije Čitluk, XII. MFF - prigodna Blatina Andrije Stojića, Borak (Žilavka i Blatina) - Vinarije Lijanovići i Vilinka - Blatina X-line barrique iz Podruma obitelji Ereš. Predlažemo da ih probate, po mnogočemu su TOP 12.