SMART/RAGUŽ&BARBARIĆ DESIGN

Mostar, urbi et orbi 23.11.12.

Urbi et Orbi — Gradu i Svijetu. Uobičajeni je uvod, u vremenu antike, svake objave administracije grada Rima. Izraz danas označava Papin blagoslov, ne samo ljudima nazočnim na trgu, nego svima koji ceremoniju prate posredno: pozdravima na većini svjetskih jezika, kako ga ne bi razumjeli samo oni u gradu, nego i svi u svijetu. Koristeći, u načelu, ovu koncepciju suvremeni design nastoji progovoriti jezikom simbola — znaka, ne želeći poruku čitati na svakom jeziku, već onim univerzalnim kojeg svatko razumije.

Streka_1

Buduća sportska dvorana je smještena na trasi željezničke pruge što je činjenica koja determinira njeno ime.

Jedinstvo univerzalnosti globalnog i šarma lokalnog naša je strategija u ovoj koncepciji koju smo ponudili Gradskoj upravi Mostara u postupku brandiranja novog Kulturnog i sportskog centra koji se gradi u naselju Centar 2. Odnos globalnog i lokalnog mora biti uravnotežen. Moramo se dopadati sami sebi i ujedno biti poželjni svakome. Ovo je osnovni princip ovog designa i navedeno se mora odnositi na sve faze — od imena branda, preko njegove vizualizacije, do strategije brand marketinga. Kako ćemo to postići? To je predmet ove ideje.

Streka_2a Streka_2b

Štreka (njem. Strecke) udaljenost, put, željeznička pruga. Često se koristi kao rastojanje između dvije točke: polazišta i odredišta — starta i cilja. Riječ je sinonim za stazu, čak i u sportu, npr. štreka za maraton, za kros, štreka autodroma ili motodroma, itd... U našim lokalnim uvjetima riječ je poznata isključivo u značenju željeznice.

Mostar decenijama nema adekvatnu sportsku gradsku dvoranu. Nova je projektirana i u fazi je izvođenja. Biti će lijepa, funkcionalna, imaće kulturne i poslovne sadržanje. Nedostaje joj marketing i treba ga dizajnirati, kroz projekat: Novi kulturno sportski centar u Mostaru, kao novi toponim za sam grad Mostar i regiju. Posve je jasno da sportska dvorana treba postati brand, te treba osigurati da kroz brand logiku u relativno kratkom periodu postane objekat na razini novog gradskog toponima, prerastajući u vrhunsku, poželjnu — top gradsku destinaciju. To je naš cilj.

Javna investicija ovoga tipa mora imati pretenzije prerastanja u gradski toponim i postati važnija

Streka_3

Novi kulturno sportski centar "Štreka", predstavlja namjeru Gradske uprave Mostara da ponudi termin prihvatljiv na općoj razini. Ovakav pristup u osnovi ima misiju njegovanja tradicije grada koji ima pretenziju predstavljanja, u široj javnosti, kao mjesta bogatog civilizacijskog renomea. Kroz ovakav verbalni izraz stariji dio populacije u naslijeđe ostavlja mladima nešto istinski vrijedno, ne dopuštajući da u zaborav ode tradicionalni gradski termin.

Grad Mostar nema tipične urbane toponime ili su relativizirani: nema glavnu ulicu, nema centar grada, nema sportsku dvoranu. Slično je i s ostalim važnim urbanističkim lokacijama, koje ili ne postoje, kao navedene ili su iz različitih razloga udvojene. U dosadašnjoj povijesti grada, gotovo da možemo reći od perioda Austro—ugarske monarhije, Mostar nije dobio osmišljenu gradsku destinaciju, uz par usamljenih izuzetaka. Ključne gradske komunikacije nastale su u proteklim sustavima. Isto se može reći za nova naselja, nove trgove, javne zgrade, parkove, različite infrastrukturne objekte, pa čak i najveće investicije.

Streka_4

Gradski toponimi koji, pored ostalog, svaki grad čine originalnim i prepoznatljivim, do sada su u Mostaru nastajali slučajno. Ne treba niti isticati da kao takvi najčešće nisu ispunjavali motivirajuće (dopadajuće) komunikacijske kvalitete, a o marketinškim da i ne govorimo. Više je nego jasno da se naš grad razvija nedovoljno kvalitetno, osobito gledano s aspekta eventualne poželjne sredine za ulaganje kapitala. Rondo, Avenija, Balinovac, Đikovina, Bulevar, Centar 2, Vihovići, Rudnik, Liska, Musala, Titova, Brankovac, Mazoljice, Pasjak, Zalik, Luka, Donja Mahala... Da li ikome možemo prodati ovakav pristup, bez obzira koliko nam isti prirastao srcu? Plava zgrada, Lepa Brena, Matanovi dvori, Vatikan, Dum, Kolonija, Stari Tržni, Novi Tržni, Projektant, Staro Veležovo... Možemo li se složiti i reći da je ovo ono što želimo?

Streka_5

Grad Mostar mora imati vrhunske toponime koji su dio osmišljenog razvoja, a ne produkt slučajnosti

U marketinškom smislu situacija je i gora. Nedostatak sustava u strategiji ulaganja u marketing u dosadašnjem razdoblju, kod gotovo svih značajnijih investicija u Mostaru, pokazao je sljedeće nedostatke:

  1. Nedostatak marketing strategije u javnom nastupu svih većih ulagatelja prisutna je gotovo redovito. Suprotni primjeri su izuzetno rjetki i marketinška ulaganja u afirmiranju neke nove gradske destinacije uglavnom su prepuštena slučaju.
  2. U poslovnoj javnosti, koja nosi većinu značajnijih ulaganja, a osobito u javnom sektoru preovladava uvriježeno mišljenje da unutar investicionih planova nije potrebno planirati sredstva za unaprjeđivanje destinacije kao kvalitetne, bilo da se za javnost lansira kao novi brand, bilo da se i na nižim nivoima ista promovira kao nešto novo i poželjno. Pozitivni primjeri gotovo da ne postoje.
  3. Stručni pristup kod ulaganja i izgradnje značajnih gradskih objekata redovito prestaje nakon projektiranja, izvođenja i nadzora same građevine. Percepcija o istim, sve redom potencijalno značajnim gradskim toponimima, kod javnosti (i na tržištu) prepuštena je slučajnostima. Npr. Javnost sama daje ime navedenim destinacijama.
Streka_6

Općenito se može zaključiti da unutar ulagačkog establišmenta ne postoji čak ni interes da se pokuša. Smatra se da ovakva razina investicije predstavlja dovoljnu podlogu za eventualnu uspješnost iste. Brojni su primjeri koliko je navedeno opasno, čak i pogubno, za investitore. Zetra, Gripe, Baldekin, Mejdan, Pecara, Skenderija, Borik, Jazine, Morača, Šumice, Kantarevac, Bijeli Brijeg... Sve lokalno, a što je s globalnim?

Planski i smišljeno na globalnom planu (ne zaboravljajući ostati svoj)

Osnovni cilj svakog većeg ulaganja, na razini grada i inače, je u načelu ostvarivanje profita. Kada je u pitanju ulaganje u javnu oblast navedeno se svodi na ekonomsku održivost. Ostali ciljevi se podrazumjevaju, a ti su: opravdanost ulaganja, funkcionalnost i ekonomičnost izvedbe isl. Nažalost mnogi investitori smatraju da je to dovoljno, zanemarujući adekvatnu komunikaciju s javnošću, bez koje je u današnjim tržišnim uvjetima teško zamisliti profitabilan ili barem održiv koncept. Zato se kao vrhunski pristup u osiguravanju uspješnosti bilo kojeg značajnijeg objekta na razini grada uzima princip: predstavljanje objekta od javnog značenja na razini gradskog toponima. Ukratko sportska gradska dvorana u naselju Centar 2 mora postati novi gradski toponim. Po njoj će se u budućnosti orijentirati svi (ili barem mnogi), a orijentacija nam je neophodna. U koliko je nema i nije je nitko ponudio, javnost je sama izmisli i nametne.

Streka_7

Zato naša nova dvorana neće biti dio “nečega” (npr. naselja u kojem se nalazi), neće biti objekat koji je pored “nečega” (npr. Mepasovog tržnog centra), niti objekat na mjestu “nečega” od prije (npr. stare bolnice) itd... Upravo suprotno — ona će biti glavna odrednica; ne samo praktično, nego (što je daleko važnije) u percepciji. A to je moguće.

Streka_8

Pored osnovnih marketinških zahtjeva kao: unapređenje opće percepcije o Mostaru, afirmacija Centra kao izrazito poželjnog, postavljanje preduvjeta za novu gradsku destinaciju; prioritetni zadatak koji moramo riješiti ovim projektom je: Predstavljanje projekta kao integrativnog na razini grada Mostara.