SMART/RAGUŽ&BARBARIĆ DESIGN

Više od jezika 20.12.12.

Da li ste se ikada zapitali kako su ljudi označavali pravac kretanja prije vremena dizajna? Kako su nekoga mogli uputi prema poželjnom pravcu ili skretanju, a nisu imali suvremene piktograme: za lijevo, pravo, desno... Odgovor nije suviše težak.

Dzida_1

Pismom, njegovim postankom i razvojem, bavi znanost paleografija i njome vas nećemo pretjerano zamarati. Pored mnogih, mi dizajneri se uglavnom bavimo nečim što se naziva piktografija, a ona se definitino ne smatra pismom i nju ne trebamo posebno učiti. Ona je jasna, sama po sebi. Kao takva, u većini slučajeva, je razumljiva na općem planu upravo zbog činjenice da je iznad bilo kojeg jezika. Zato je ona, nama dizajnerima, najčešće glavno sredstvo izražavanja. Ipak njena percepcija počesto je vezana za civilizaciju kojoj pripadamo i epohu u kojoj trajemo. A iako smatramo da suvremena dizajnirana piktografija postoji oduvjek, nije tako. U današnjem obliku, ona je ipak stara tek koliko i design.

Dzida_2

Poznat je slučaj Olimpijskih igara u Münchenu, 70-tih godina prošlog stoljeća, kada je prvi put (koliko mi znamo) suvremeni autor postavio problem na design-razinu u slučaju simbola za toalete. Uočen je problem nedostataka muških i ženskih stilistika namjenjenih učesnicima iz posve različitih djelova svijeta. Najčešći motivi do tada su bili: muška i ženska cipela, suknja i hlače itd. Tek kasnije netko je pokušao problem na univerzalnoj razini, riješiti uz pomoć simbola pozajmljenih u genetici. Da Škoti nebi ulazili u ženske toalete ili da Etiopljanin Abebe Bikila nebi pomislio da mu je ulaz zabranjen jer je trčao bos, a kako dizajneri do danas nisu riješili ove piktograme na globalnoj razini - ljudi su u međuvremenu odlučili postati slični.

Dzida_3

Srećom, tema ovog napisa je strelica, simol duboko ukorijenjen u civilizaciju na globalnoj razini, svima podjednako razumljiv. Iako nije pouzdano utvrđeno kada je pravilan let ovog oružja odapet iz drugog oružja zvnog luk, počeo preuimati značenje označavanja smijera kretanja, navešćemo par informacija koje govore o razvoju ovog čovjekovog dostignuća.

Smatra se da su luk i strela nastali u kasnom paleolitku. U Evropi su se pojavili na prostoru današnje Nemačke i datiraju od kasnog paleolitskog perioda hamburške kulture (9000 - 8000 pne). Strele su pravljene od borovine, a bile su duge 15-20 cm i imale su kameni vrh. Prve prave civilizacije koje su koristile luk i strelu su Egipćani i Sumeri. Ratni luk je postao glavno naoružanje već kod armija Egipta i Sirije, koji su izbacivali strele sa ratnih kočija, što je bilo jako efikasno. Ipak Rimljani i Grci nisu našli za shodno da koriste ovo oružje, već su razvili drugačiju taktiku borbe i ojačavaju oklope koji su umanjivali efikasnost strela. Ta činjenica trajala je sve do dolaska na scenu naroda istočne Azije (koji su imali strelce na konjima i mnogo bolje kompozitne lukove) i tada su oni postali dominante nacije svog vremena.

Dzida_4

Toliko o povijesti oružja, a što je s razvojem piktografije? U nalazištu al-Balaas, u pustinji Hama (Syria) nalazimo prve piktograme u povijsti. Ovdje je iskapanje otkrilo simbole orla i okrenute piramide, što indicira početak korištenja apstraktnih simbola prije 12. tisuća godina. Pronađene su različite artističke forme koje su se nalazile u antičkim Sirijskim kulturama, kao na primjer u podnom mozaiku od bazaltnih pločica koji na sebi imaju razne urezane znakove. Otkriven je apstraktni prikaz žene koja pleše, nacrtan crvenom bojom i koja datira u sedmo tisućljeće pne. Također je otkrivena grobna prostorija u Palmyra-i koja sadržava 2000. godina stare murale koje prikazuju žene u ritualnim scenama, gotovo na način suvremene simplifikacije itd.

Dzida_5

Zato, kada naiđete na strelicu i automatski, bez razmišljanja, krenete u pravcu koji vam sugertira, ipak se sjetite da taj jednostavni grafem jedan od najefikasnijih i najuniverzalnih simbola koji je homo sapiens do sada upio dizajnirati. Zahvaljujući svojoj općoj razumljivosti, bilo bi za očekivati da strelica nije poželjan motiv za kreaciju, prevashodno jer se očekuje da joj je teško pronaći originalnu ulogu. Naravno da nije tako. Jedan od najboljih svjetskih logotypa je onaj Britanskih željeznica, a dizajniran je od dvije stelice (tamo-'vamo).

Nadamo se da i ovaj naš ne zaostaje previše. Brandiran je za poduzeće Džida doo, koje se bavi podizanjem i spuštanjem. Naime prodaje i servisira viličare. Stelice glume žuti trokutići; ipak radi se o domaćoj kompaniji.

Dzida_6