SMART/RAGUŽ&BARBARIĆ DESIGN

Srce, nadrealni objekt 17.01.13.

Izvezeno I LOVE YOU (VOLIM TE) ili KISS ME (POLJUBI ME) na nekom plišanom jastučiću u obliku srca obrubljenom pernatim ukrasom pa onda proizvedeno u tisuće primjeraka nije ništa drugo do materijaliziranja ljudskog srca i gaženja najdublje ljudske emocije. Imperativ koji javno progovara o onome što je nama često jedva izgovorljivo, samo potencira, i to upornim ponavljanjem spomenutih I LOVE YOU I KISS ME, eksploziju svih najdubljih osjećaja, ali ne u svijet naše intime nego u prazno! No, nije moja inspiracija nastala samo na jeftinom ukrasu.

(...)

Crni srcoliki oblik izboden pribadačama, suprotnog je karaktera. Njegova pojava nema sposobnost utjecati pozitivno na promatrača, naprotiv, on je u službi prikazivanja svakodnevne destrukcije mentalnog i duševnog stanja srca. Svaka pripadača jedan je segment uništavanja. I u tom roju pribadača, ja pronalazim izvrsnu asocijaciju na krhotine čovjekove svijesti o samom sebi i o društvu u kojem živi. Crno je simbol praznine, tame, smrti. Ta me definicija odvela dalje u razmišljanju o srcolikom obliku. Za upotpunjenje ideje, bilo je dovoljno staviti srcoliki oblik u kontrast sa crnom bojom i moja poruka sa početka priče, o materijaliziranju svega oko nas i nestajanja pravih vrijednosti, dobiva jasno značenje. Srce više nije crveno, sa ukrasima po sebi, nije sjajno, nije sladunjavo i nevino, srce je u potpuno novom milenijumu svoje afirmacije, svoje nove istine.

Ana Zovko: Assemblage "Arizona Vrapčići red", 2008. (detalj)

Gipsanim odljevom i prljavim crnim najlonom manifestiram stanje duha današnjeg homo sapiensa – to je bezbojni oblik sa brojnim crnim napuknućima... Kada su jednog dječaka u školi pitali: “Gdje je počeo Drugi svjetski rat?”, dječak je odgovorio: “Drugi svjetski rat počeo je u Hitlerovom srcu. Srce je već od davnina korišteno kao simbol da označi duhovnu, emocionalnu i moralnu, a u prošlosti, i intelektualnu srž ljudskog bića. Za srce se nekad vjerovalo da je centar ljudskog razuma, pa se riječ nastavila koristiti poetično kao sinonim za dušu, tako su i stilizirani ocrti srca odveć nadmoćni simboli koji predstavljaju ljubav. Ipak, više realističnih ocrta ljudskog srca više asociraju na smrt i nasilje što je poprilično različito od koncepta povezanog sa poetikom i simbolom srca. Ovaj kontrast često je izvor crne komedije.

Ana Zovko: Instalacija "Kuku nama", 2008. (detalj)

U religioznim tekstovima poput Biblije srce je kroz povijest bilo opisano više kao mistična pojava ili metafora, ili pak kao organ za kojeg se vjerovalo da ima spiritualne ili božanske atribute. U Bibliji, ova ideja se pojavila u najranijim odlomcima: Knjiga Postanka (6,5) govori o mislima zlih ljudi u njihovim srcima, Knjiga Izlaska (5,12) ponavlja kako je Bog otvrdnuo faraonovo srce da bi demonstrirao svoju moć. Ovim bi značilo da je Bog natjerao faraona da odluči da neće dopustiti izraelskim robovima da napuste Egipat. “Idi faraonu, jer sam otvrdnuo njegovo srce i srca njegovih sluga da mogu izvoditi svoja čudesna prikazanja među njima.” (Knjiga Izlaska 10,1). U knjizi Jeremije napisano je da je srce podmuklije od svega i da je jedva popravljivo i da nema toga da ga pronikne. Sveto Srce Isusovo i Bezgrešno Srce Djevice Marije tradicionalne su rimokatoličke pobožne slike. Slično, u egipatskoj mitologiji, srce se stavljalo na vagu zajedno sa perom božice Maat, simbolizirajući istinu u presudi na smrt u egipatskoj Knjizi mrtvih.

Egipatski izvori ne otkrivaju je li srce moralo biti lakše ili teže od pera da bi prešlo u raj, svi crteži prikazuju samo vaganje srca, ne i konačne rezultate. U ranijoj znanosti i filozofiji, mnogi klasični i srednjovjekovni filozofi i znanstvenici, uključujući Aristotela, smatrali su srce središtem misli, razuma i emocija, često odbijajući vrijednosti mozga, mišljenja. Rimski fizičar Galen smjestio je središte strasti u pluća, središte razuma u mozak i smatrao da je srce središte emocija. I dok je Galenova identifikacija srca sa emocijama bila samo pretpostavka kao dio njegove teorije cirkularnog sustava, srce je i dalje bilo korišteno kao simbolički izvor ljudskih emocija, čak i nakon odbijanja takvih uvjerenja. Stoici su mislili da je srce središte ljudske duše. Cinici bi rekli da je srce pumpa.

Ana Zovko: Assemblage "Arizona Vrapčići red", 2008. (detalj)

Ana Zovko: Assemblage "Arizona Vrapčići blue", 2008. (detalj)

U europskoj tradicionalnoj umjetnosti i folkloru simbol srca je crtan u stiliziranom obliku. Ovaj oblik je obično obojen crveno, sugerirajući i krv ali i strast, snažne emocije i sl. Oblik je posebno povezan sa romantičkom poezijom, vrlo je često viđen na karti Sv. Valentina, kutijama bombona i sličnim popularnim artefaktima kao simbol romantične ljubavi. Što tradicionalni oblik srca stvarno prikazuje često je stvar kontroverzije. Samo površno prikazuje ljudsko srce. Neki ljudi tvrde da zapravo prikazuje srce krave, koje je u ranijim stoljećima bilo lakše dostupno za vidjeti, za razliku od ljudskog. Oblik srca također može aludirati na dijelove ženskog tijela poput grudi i bokova. Jedan drugi izvor može se vidjeti na kovanicama iz antičkog grada Cirena gdje se nalaze crteži sjemena ili voća, sada već izumrle biljke čije sjemenje je u identično obliku srca. Obzirom da je biljka bila često korištena kao biljna kontracepcija, odnosno njena konzumacija je u većini slučajeva rezultirala pobačajem, ovaj oblik se već tada možda povezao sa seksualnošću i ljubavi.

Oblik srca je formiran poput krila goluba, što je povezano sa Afroditom, grčkom božicom ljubavi. Također može biti stilizirana forma kombinacije silueta para koji se ljubi. Današnja industrija koristi se srcem da bi pojačala privlačnost svojih proizvoda. Poseban efekt srce ima kod najmlađih, jer je redovito u šarenom okruženju što u dječjoj psihologiji predstavlja apsolutno ushićenje. Simbol srca nikada nije u negativnom kontekstu, uvijek je privlačan i sladunjav, simetričan sa tim svojim zavijenim krivuljama, dolje britak i zašiljen, a u gornjem dijelu voluminozan i zaobljen. U veljači oko datuma Sv. Valentina trgovine su preplavljene sa raznim artiklima u obliku srca, i upravo ta enormna količina njegove pojave na svemu što se može kupiti, bila je jedan od glavnih pokretača moga rada.

(...)

Srce čovjeka ima odveć važnu ulogu u razvoju cjelokupnog čovječanstva. Razum je gotovo uvijek bio neodvojiv od pravila srca. Kombinacijom tih dvaju struja, rađali su se umovi kroz stoljeća, ideje i opusi mnogih velikih ličnosti. Sasvim je svejedno jesu li ti ljudi bili vođeni srcem da bi realizirali svoje ideje, ili su baš njihova djela uključivala filozofiju duše i samih emocija, mnogi od njih su uistinu slavili porive srca, njegov fenomen, pojavu, egzistenciju, turbulenciju kroz stoljeća. I možda je Drugi svjetski rat uistinu počeo u Hitlerovom srcu, jer razum bi ipak bolje razlučio što je dobro, a što ne. Jer sud srca individualna je stvar, nije nikako općenita. U filozofskom smislu, srce je dubok ponor. Jeremija je napisao da je srce podmuklije od svega i već tada upozorio na nestabilnost koju nosi ta pojava. Nadam se da sam načela jednu temu tog jedinstvenog srcolikog objekta, scrolikog organa. Pokušaj je išao u tom smjeru da probudim svijest publike tako što ću ih natjerati da analiziraju svoje srce, da ga poput mojih skulptura provedu kroz ine testove, da ga izmuče pitanjima, transformiraju u druge oblike, da ga „omotaju“, „zavežu“, „izgrebu“... da vide do koje mjere ono ostaje netaknuto u svojoj istini i u svom postojanju kao središte emocija ili je dovoljan jedan rez da srce doživi samouništenje.

(Tekst je izvadak iz diplomskog rada "Srce, nadrealni objekt", dizajnerice Ane Zovko, dugogodišnje članice SMART teama)

Inspirirani srcem, možda čak "Aninim srcem", naš team je dizajnirao logo za Sindikat djelatnika radija Herceg-Bosne. Poljubac dva srca dočarava hrvatsku kockicu. Nadamo se da neće biti nadrealna, kao Anin "Tajkun" iz već navedenog rada: