SMART/RAGUŽ&BARBARIĆ DESIGN

S lastama na jug 07.05.2013.

Stara kineska poslovica glasi: “Ako želiš biti sretan jedan dan, napij se vina. Ako želiš biti sretan godinu, zakolji svinju. A ako želiš biti sretan cijeli život, budi ribar.” Mi ćemo dodati, ako želiš provesti sretan odmor — kreni s lastama na jug. Tako počinje tekst kataloga "Slastama na jug" našeg klijenta Lasta travel doo Mostar, kojeg vam u fragmentima, uz djelić objavljenih fotografija, predstavljamo u ovom prilogu.

Grčki filozof Aristotel smatrao je da laste zimu provode u hibernaciji, jer nije znao da one odlaze na jug. Kozmopolitske su ptice i nastanjuju sve kontinente, osim Antarktika. Trebaju prirodu i toplinu sunca, a društvo čovijeka također im se dopada. Iznad svega cijene sigurnost za sebe i svoje ptiće. Pravi su turisti u potrazi za sigurnom destinacijom.

Mediteranska opuštenost pravilo je ponašanja. Ribar u predvečerje na obali Malostonskog zaljeva.

Grčki filozof Aristotel smatrao je da laste zimu provode u hibernaciji, jer nije znao da one odlaze na jug. Kozmopolitske su ptice i nastanjuju sve kontinente, osim Antarktika. Trebaju prirodu i toplinu sunca, a društvo čovijeka također im se dopada. Iznad svega cijene sigurnost za sebe i svoje ptiće. Pravi su turisti u potrazi za sigurnom destinacijom. Tisućama godina one slijede pouzdanu rutu iznad bosanskih i hercegovačkih gora i dolina. Od prapovijesti i antike do danas i ovdje je, kao i drugdje u Europi, malo toga ostalo isto, ipak... laste su uporne ptice. One uvijek pronađu destinacije u kojima uživaju na putu ka jugu. Najviše cijene one koje se stoljećima nisu nikako mjenjale.

Vodopad Kravica na rijeci Trebižat (širok 120 m, visine 28 m) smješten je u plodnoj dolini na granici Hercegovine i Dalmacije

Bosna i Hercegovina je zemlja prepuna raznolikosti. Multikulturalna i multikonfesonalna je od ranog srednjeg vijeka. Iako je jedna od najstarijih europskih država, jedna je od najmlađih članica Ujednjenih naroda. Pored ostalog, svjetsku baštinu zadužila je jedinstvenom lirskom pjesmom − sevdalinkom. Njena himna još uvijek nema riječi. U isto vrijeme nudi gostoprimstvo koje se ne zaboravlja.

Sarajevo (u prijevodu dvor) je glavni grad Bosne i Hercegovine. Iako počeci grada sežu u daleku prošlost, njegova suvremena povijest počinje u 15-om stoljeću.

Kad stignu na jug laste znaju da su u Hercegovini, zemlji nara, smokve i grožđa. Kao i u vrijeme paleolitika, od kada datiraju crteži u “Hercegovačkoj Altamiri” kod Stoca, ili srednjeg vijeka iz kojeg baštinimo Stari most, i danas Neretva siječe Hercegovinu na Istočnu i Zapadnu, tekući ka jugu i Jadranskom moru. Kao da je vrijeme stalo.

Stolački divlji nar u kasnu jesen.

Kako su na sjeveru laste navikle grožđe kupovati u supermarketu, svaki put kad dolete na jug iznova se zadive domovinom vinove loze. Ona se ovdje u Hercegovini, a i u susjednoj Dalmaciji, u kontinuitetu uzgaja tisućama godina.

Kad se od grožđa iz “Kamenih vinograda” iz Blizancima kod Čitluka dobije vino biti će harmonično, pitko i lepršave žuto-zelene boje. To je Žilavka u svijetu, zajedno s Blatinom, čuvena sorta vrhunskog vina.

Svim onima koji hoće otkriti tajanstvenost nadgrobnih spomenika srednovjekovne Bosne i Hercegovine, pruža ne neobična i čarobna odiseja u davnu prošlost domaćih kraljeva i velikaša. Kultura stećaka upravo je najcelovitiji i najizvorniji dio domaće kulturne baštine sačuvan do danas. Smatra se da ih ima preko stotinu tisuća, a najbrojniji su i ponajljepši u Hercegovini, koja se u znanstvenim krugovima smatra ishodištem ovog tajanstvenog europskog fenomena.

Grob klesara Grubača nalazi se u znamenitoj nekropoli Boljuni, zajedno s mnogobrojnim spomenicima koji su nam ostavili on i njegove kolege, veličanstveni renesansni majstori.

U Hercegovini na gotovo svakom brežuljku možemo vidjeti ostatke nekog grada iz davne prošlosti. Od bronzanog doba i vremena Ilira, preko helenizma i drevnog Rima, pa sve do srednjeg vijeka, Otomanskog carstva i Austro-Ugarske; nicale su fortifikacije. Lastama na jugu zato se lako orijentirati i one nikada ne mogu zalutati leteći od grada — do grada, od sadašnjosti do predhistorije.

“Vidoški grad” u Stocu, na kojem se jasno raspoznaju historijski slojevi od rimskih temelja do austrijske vojne utvrde.

Neretva je sa 225 km najveća rijeka Hercegovine. Danas je plovna samo zadnja 22 kilometra, za razliku od vremena Ilira kada je bila plovna u većem dijelu svojeg toka. Administrativno sjedište je grad Mostar, koji svoje ime može zahvaliti jednom o najznamenitijih mostova na svijetu. Izgradio ga je veliki arhitekta Hajrudin, učenik jednoga od najvećih europskih graditelja, Sinana.

Mostar se prvi put spominje 1452. Stoljeće kasnije (1566.) drveni most zamjenjuje velelepni kameni luk današnjeg mosta.

Danas nije teško zamisliti kozmopolitsko društvo. Živimo u vremenu globalizacije i svijet je postao naše dvorište. Ipak, rijetko koja zemlja ima višestoljetnu multikonfesionalnu i multietičku povijest. Od ranog srednjeg vijeka u “bosanskim zemljama” susrećemo, na jednom mjestu, četiri velike religije: islam, judaizam, pravoslavlje i katoličanstvo. Rekli bi smo ništa neuobičajeno! Da, ali ovdje je tako već gotovo tisuću godina.

Međugorje, svjetski poznato marijansko svetište.

Petnaest kilometara od Jadranskog mora, na samom jugu Bosne i Hercegovine smješten je park prirode i svjetski poznat rezervat ptica, Hutovo Blato. Prema projektu “Life” ovdje nalazimo preko 600 biljnih vrsta i 22 vrste ribe. Ovdje susrećemo i 163 vrste ptica, zajedno s našim lastama, koje ovdje rado na svijet donose svoje mlade i prikupljaju snagu za daleki povratak na sjever.

Tipični čamac iz Hutova blata i doline Neretve. Dizajn i tehnologija izrade nisu se promijenili od ilirskih vremena.

Između Mediterana i Orijenta smještena je hercegovačka kuhinja. Različiti specijaliteti i načini njihovog spremanja, u mašti ovdašnjih ljudi našli su posebno mjesto i redovito su se mjenjali dobijajući posebne okuse. Odlika ove gastronomije je njena neposredna veza s vrunskim i raznovrsnim izvorima različite hrane koja dolazi na stolove ovdašnjih kuhara. A taj kvalitet stiže iz neposredne blizine gdje je ubrano voće i povrće, ulovljena riba, pomuženo mlijeko, snešeno jaje... i sačuvana tradicija.

Ovdje se šparoge rijetko kupuju u supermarketu. Zašto, kada ih možemo brati u prirodi, gdje slobodno rastu.

Hercegovina je sretna zemlja. Kako nebi bila kad u cjelosti, s juga, grniči s Dalmacijom? Bolje bi bilo reći da su već milenijima u ljubavnom zagrljaju. Leteći još južnije, laste nikada nisu ni saznale gdje završava Hercegovina, a počinje Dalmacija. Samo se zadive kad, zanesene ljepotom južnih predjela, iznenada ugledaju more. Njegovo plavetnilo logičan je završetak njihovog puta... znaju da su stigle na cilj.

Mediteranska šuma i Jadransko more u srazu čiji je jedini razlog postojanja... ljepota. Poluotok Pelješac i park prirode Otok Mljet (desno).

Trogir je grad muzej i jedan je od najbolje očuvanih romaničko-gotičkih gradova u ovom dijelu Europe. Osnovali su ga grčki kolonisti u III. sroljeću prije Krista. Prekrasno je iskustvo posjetiti ga, te na tren utonuti u prošlost, šećući uskim ulica dok vas sa svakog kuta “napadaju” kamena pročelja starih portala.

U Trogiru je 1271. otvorena prva ljekarna u Europi. Čuvena trogirska katedrala (lijevo) nadaleko poznata po portalu renesansnog majstora Radovana.

Tisuću godina prošlo je od prvog spominjanja Dubrovnika (850.) pa do Napoleonovog ukidanja njegove neovisnosti (1806.). Pretpostavlja se da je naselje na današnjem mjestu nastalo u VII. stoljeću, iako postoje teorije da je postojalo znatno ranije. Jedno je sigurno: ime mu je slavensko i znači šuma hrasta, “duba”.

Panorama stare jezgre u predvečerje. Od 1979. Dubrovnik je na UNESC-ovom popisu svjetske kulturne baštine.

Šibenik je smješten na ušću rijeke Krke u Jadransko more. Postoji legenda da su s ovog mjesta hrvatska plemena prvi put ugledala more u VI. i VII. stoljeću. Najstariji je grad osnovan od strane Hrvata, iako se prvi put spominje tek na Božić 1066. u jednoj darovnici kralja Petra Krešimira IV. Najveći procvat doživljava u četiristoljetnom razdoblju vladavine Venecije, kada je sagrađena čuvena renesansna katedrala sv. Jakova.

I Tako dalje... "S lastama na jug" je reprezentativni katalog našeg klijenta Lasta travel doo Mostar, dizajniran ovih dana u našoj agenciji. Velikog je formata (32x32 cm) i ima 48 stranica. Tekst, čije ste dijelove upravo pročitali, napisan je trojezično; na engleskom, švedskom i njemačkom jeziku. U katalogu se nalazi 39 fotografija reprezentativnog formata i reprodukcije, a snimili su ih fotografi: Tim Clancy, Munever Salihović, Ljudevit Blagec, Ivo Pervan, Damir Fabijanić, Damil Kalogjera, Tihomir Crnjac, Goran Grbešić i Miro Raguž.